Valja napomenuti da je hrvatski naziv za ovaj šport dao HAŠK-ovac Slavko Rutzner.

Već krajem lipnja iduće godine u Pragu je igrala hrvatska nogometna reprezentacija protiv praške Slavije, no važno je napomenuti da su većinu hrvatskih igrača činili HAŠK-ovci.

Najveće zasluge za utemeljenje Hrvatskog športskog saveza 1910. pripadaju HAŠK-u.

Prvih godina je HAŠK igrao na nekoliko igrališta, da bi konačno 1912. napravio svoj mali stadion.

Godine 1938. klub je osvojio svoj prvi naslov državnog prvaka.

4. lipnja 1945. su antihrvatski nastrojene komunističke vlasti ukinule klub. Točnije, dekretom ministra narodnog zdravlja Federalne Hrvatske HAŠK je zabranjen i raspušten.

Klupska tragedija nije stala na tome. 1946. je uslijedila smišljena pljenidba cjelokupne HAŠK-ove imovine (uključujući i arhivsku građu). Pravni presedan je bilo Rješenje koje je izdano dan ranije od dana odlučivanja na tzv. skupštini kluba kojeg se kreiralo i nasilno nametnulo kao sljednika FD "Akademičar".

Tako klub nije djelovao od 1945. godine do 1990. godine.

23. studenoga 1990. je klub obnovljen, a ponovno jeregistriran 14. prosinca iste godine.

Osamostaljenjem Hrvatske, pokušalo se prisvojiti HAŠK-ovu sljednost od strane Dinama, kojem je ime bilo u tu svrhu promijenjeno u HAŠK-Građanski.

Nakon par godina sporenja, klubu je priznata sljednost.

Nogometni klub Naftaš HAŠK Zagreb nastao je fuzijom drugoligaša Naftaš Ivanića i zagrebačkog ligaša HAŠK-a.

Dugo nije bilo jasno kako će izgledati druga HNL u sezoni 2006/07.. Razlog tome je bio upravo klub NK Naftaš iz Ivanić-grada. Kao zanimljivost, već prije se Naftaš bio spojio sa klubom iz druge županije, TŠK-om iz Topolovca, nakon što je potonji bio ispao iz 1. HNL.

Bila je rasprava bi li se klub trebao ugasiti ili ne. Da bi nestao klub, liga bi brojila samo 15 članova umjesto 16. Ipak, odluka je bila drugačija. Fuzijom sa zagrebačkim niželigašem HAŠK-om klub je opstao.

Danas je sjedište HAŠK-u na adresi Donje Svetice 87, Zagreb.